Hitni savjeti

FAQs - Hitni savjeti

Temperaturu do 38°C nije potrebno spuštati osim ako djetetu smeta do mjere razdražljivosti.  Temperaturu treba mjeriti svakih pola sata kako bi se uočio mogući porast. Ako je dijete mlađe od tri godine, treba spuštati i temperaturu od 38°C zbog mogućih komplikacija.

Dijete treba lagano razodjenuti i hladiti oblozima te povremenim tuširanjem. Za temperature do 39,5°C prva pomoć je paracetamol; u obliku sirupa ili supozitorija (čepića). Za nadopunu terapije mogu se koristiti i lijekovi na bazi ibuprofena; također dolaze u obliku sirupa ili supozitorija (za djecu stariju od dvije godine).

Proljev je definiran kao velik broj stolica tijekom dana. Kod djece dolazi ili nakon konzumacije škodljive hrane ili kao virusna upala. Najvažnije je nadoknaditi izgubljenu tekućinu (i elektrolite) te uvesti djetetu laganiju hranu (preporučuje se kuhano nemasno meso i povrće, banane, rižu i žitarice, a izbaciti masnoće, prženo, pečeno, voćne sokove i slatka pića) i liječiti popratne simptome ako ih ima (bolove i povišenu temperaturu).

Preporučuje se davanje Rehidromixa ili ORS-napitaka za sprečavanje dehidracije i probiotika za bržu normalizaciju rada crijeva i sprečavanje proljeva.
Antibiotici su najčešće nepotrebni, ali ako proljev potraje duže od nekoliko dana valja se posavjetovati s liječnikom.

Doziranje ORS-napitaka ovisi o dobi djeteta i stupnju dehidracije, ali najčešće se preporučuje za svaku proljevastu stolicu popiti u malim gutljajima i polako 50-100 ml ORS otopine za dijete do dvije godine, 100-200 ml ORS-otopine za djecu od dvije do deset godina i za djecu stariju od deset godina više od 200 ml (koliko žele popiti) ORS-otopine.

Najčešći uzrok začepljenog nosa je prehlada, pa se ne preporučuje primjena antibiotika (jer je uzročnik virus), već simptomatska terapija: dekongestiv – kapi/sprej za nos. Pored terapije, važna je redovita higijena i ispuhivanje nosa te njega nosne sluznice sprejevima na bazi morske vode.

Začepljen nos predstavlja bebama najveći problem jer one još ne znaju pravilno disati na usta. Stoga im je potrebna pomoć roditelja u higijeni nosa. Učite dijete da puše na nos tako da mu zatvorite jednu nosnicu i nagovorite ga da zatvori usta i puše na drugu nosnicu. Prije ovog postupka dobro je navlažiti nos sprejevima na bazi morske vode kako bi se lakše izbacio sadržaj iz nosa. Za dojenčad postoje razni aspiratori koji izvlače sav mukozni sadržaj iz nosa i olakšavaju disanje.

Ako je začepljen nos popraćen povišenom temperaturom, preporučuje se dati paracetamol ili neki drugi preparat za snižavanje temperature. Svakako je važno povećati unos tekućine (čaj, sokovi, voda, juha) kako bi se izbjegla dehidracija koja može pogoršati stanje.
Ako simptomi potraju dulje od deset dana, obavezno se javiti liječniku radi nadopune terapije.

Svaku ranu treba što prije dezinficirati jer tako smanjujemo mogućnost infekcije i pospješujemo cijeljenje. Prije tretiranja rane svakako očistite ili operite ruke. Ako rana krvari, sačekajte da se krvarenje zaustavi ili pokušajte zaustaviti krvarenje pritiskom na ranu preko sterilne gaze. Ranu isperite hladnom vodom ili još bolje fiziološkom otopinom (0,9%-tna otopina NaCl) kako biste odstranili nečistoće i strana tijela. Na ranu obilato nanesite antiseptik, pričekajte nekoliko trenutaka da se posuši i zatim prekrijte ranu sterilnom kompresom ili flasterom. Rana se previja i tretira antiseptikom 1-2 puta na dan.

Ne preporučuje se upotreba starijih vrsta dezinficijensa (alkohol, rakija ili jod) jer njihova upotreba iritira ranu i izaziva pečenje. Pored toga jod  može izazvati alergijske reakcije, a alkohol lako prodire u krvotok pa valja biti oprezan kod male djece.

Ako postoji dodatan strah od infekcije, ranu se može tretirati i antibiotskim gelom ili praškom (npr. kod ugriza, ali i kod ostalih manjih rana).

Pad ili udarac, čak i ako nije popraćen jakom boli, uzrokuje izlijevanje krvi u okolno tkivo pa koža na tome mjestu potamni. Ukoliko dođe i do nagnječenja tkiva, mogući su i podljevi. Kao posljedica navedenog javlja se oticanje tkiva i bol. U tom slučaju pomaže gel ili krema s heparinom čime će se lokalno pospješiti krvotok i spriječiti zgrušavanje krvi a samim time ukloniti masnica i smanjiti otok. Kod pojave dodatnih bolova svakako se preporučuje uzeti i lijek protiv bolova, ibuprofen.
Kao prvu pomoć na mjesto udarca stavite ledeni oblog jer hladnoća steže krvne žile čime se smanjuje bol i otok. Led ne nanositi direktno na kožu, nego zamotan u pamučnu krpu ili nešto slično.

Doziranje heparina lokalno u obliku gela je 2-4 puta na dan, dok se ledeni oblozi ostavljaju 10-15 minuta na bolnom mjestu i to 2-3 puta na dan.

Crvenilo očiju može biti posljedica raznih podražaja kao što su suhi zrak, izlaganje suncu, prašina, strano tijelo, alergija ili drugi uvjeti što se liječi simptomatski. Tek pojave poremećaja vida, boli ili iscjetka su alarmantni znakovi.

Za simptomatsko liječenje koriste se kapi za oči s dekongestivom, kao npr. nafazolin  (Vizol®) koje se kapaju direktno u oko; 1-2 kapi, svaka 3-4 sata. Važno je naglasiti da djelovanje počinje tek za 10 minuta pa je potrebno malo strpljenja. Ove kapi se ne preporučuju za dojenčad i djecu mlađu od sedam godina kod kojih je najbolje primjenjivati  obloge od kamilice.

Suhe, iritirane ili umorne oči uz osjećaj nelagode, žuljanja ili peckanja tretiraju se kapima koje sadrže natrij-hijaluronat ili slične ovlaživače.  Nazivamo ih još i umjetnim suzama jer štite, vlaže i podmazuju površinu oka te mehanički uklanjaju i ispiru prašinu i alergene. Bitno je za kapi da budu što viskoznije jer se tako ostvaruje dugotrajan učinak, da imaju što sigurniji način primjene (aplikator bočica sa filterom) i što dulji rok trajanja nakon otvaranja. Kapi se mogu koristiti više puta dnevno, prema potrebi. Ukapa se 1-2 kapi u oko te trepne nekoliko puta kako bi se ravnomjerno rasporedile po površini oka.
Nove generacije kapi ne sadrže konzervanse koji su uzrok nuspojava, nego imaju ugrađeni filter u bočicu čime se osigurava sterilnost za maksimalni rok trajanja.

Nepravilna i neredovita prehrana te suvremeni  način života, može dovesti do zatvora (opstipacije), odnosno poremećaja pražnjenja crijeva. Kroničan zatvor može biti povezan i s alergijom (posebice na kravlje mlijeko kod odraslih) kao i s nedostatnim unosom tekućine što je učestalije kod starije populacije i djece.

Ako je stolica izostala duže od tri dana, preporučuje se uzimanje laksativa u obliku supozitorija (čepića) jer će najbrže djelovati ili biljnih pripravaka  koji su najčešće na bazi sene, krkavine,  aloje ili njihove kombinacije.  Uz svaku terapiju laksativom obavezno treba povećati unos tekućine u organizam. Čepići se uzimaju po potrebi i djeluju kroz nekoliko sati dok se biljni pripravci uzimaju obično navečer s dosta tekućine i imaju otvarajuće djelovanje tek ujutro. Zbog potrebe za povećanim unosom tekućine biljne je pripravke dobro uzimati u obliku čajeva.
Preparate uzimajte samo po potrebi i nikako duže od nekoliko dana.

Zatvor se može spriječiti uzimanjem hrane bogate vlaknima (žitarice, voće i povrće), boljom hidracijom (uzimati minimalno 2 l tekućine na dan) i tjelesnom aktivnošću. U slučaju potrebe za dugoročnom terapijom bolje je koristiti mineralne vode bogate magnezijem i biljke bogate sluzima (sjemenke lana ili tablete aloje vere). Kao prevencija ponovnog zatvora preporučuje se uzimanje probiotika.

Djeci treba davati više tekućine, najbolje sokove od voća (smokve, šljive) i povrće bogato vlaknima. Postoje sirupi od šljiva i smokava koji su jako ukusni. Kako bi se izbjegla pojava opstipacije kod djece preporučuje se naučiti ih redovito obavljati nuždu kako bi im to postala navika. Najbolje ih je poslije jela posjesti na WC i ostaviti 10 minuta. Za lakše usvajanje navike  savjetuje se nagraditi dijete već i za samo sjedenje na stolici, a naročito nakon obavljene nužde. Kao dodatna terapija mogu se koristiti čepići za otvaranje ili sirup laktuloze, ali samo kraće vrijeme. Ako zatvor potraje dulje od pet dana ili postane kronična pojava, obratite se liječniku.

Kašalj nije bolest, već simptom bolesti dišnog sustava. Važno je razlikovati produktivni (vlažni, „zreli“) kašalj od neproduktivnog (suhog, podražajnog) kašlja. Kod djece obično počinje kao neproduktivan, a kasnije prelazi u produktivan kašalj zbog pojačanog lučenja sluzi. Djeca čak do pet godina ne znaju iskašljati, nego gutaju sekret koji može biti podloga za razvoj bakterija i dodatnih upala pa ga je zato važno izbaciti i ispljunuti.

Kod suhog i nadražajnog kašlja najbolje pomažu sirupi sa islandskim lišajem ili bijelim sljezom jer sadrže tvari koje oblažu i štite sluznicu dišnog sustava, smiruju nadražaj i suhoću te ublažavaju kašalj i promuklost. Posebno su pogodni za pušače jer smiruju promuklost vezanu uz suhi kašalj. Doziranje za odrasle je jedna žličica 3-4 puta dnevno, a za djecu od 1-7 godina pola žličice 3-4 puta dnevno.

Kod produktivnog kašlja popraćenog s dosta iskašljavanja korisno je poticati iskašljavanje obilnom hidracijom (pijenjem čaja, vode, sokova). Prirodni sirup od jaglaca sadrži saponine koji omekšavaju i razrjeđuju sluz u dišnim kanalima. Takvu sluz je lakše izbaciti i tako osloboditi dišne puteve od njenog nakupljanja. Kod dugotrajnijeg i težeg oblika, osim biljnih sirupa, mogu se koristiti i lijekovi s bromheksinom ili drugim ekspektoransima. Doziranje je 2-3 puta dnevno, a doza treba biti prilagođena dobi.

Svom liječniku se obavezno trebate javiti ako kašalj potraje dulje od sedam dana ili primijetite krv ili gusti gnojni sekret pri iskašljavanju.

Partneri

08 api up09 fidi up11 jgl up10 milsing uprora01 belupo up02 pliva up03 vichy up04 laroche up05 eucerin up06 kemih up07 salvus up