Antonio Šare, mag.pharm.
Osteoporoza je kronična metabolička bolest kostiju kod koje dolazi do smanjenja mineralne gustoće kostiju zbog neravnoteže između razgradnje i izgradnje koštanog tkiva, što povećava rizik od prijeloma.
Što jesti kod osteoporoze
Namirnice bogate kalcijem trebale bi biti redoviti dio prehrane jer je kalcij osnovni mineralni sastojak kostiju. Ako je unos kalcija hranom nedostatan, organizam održava stabilnu razinu kalcija u krvi tako da ga mobilizira iz kostiju, što dugoročno doprinosi gubitku koštane mase.
Dobar izvor kalcija su:
mlijeko, jogurt i sir
sitna morska riba koja se jede s kostima (npr. sardine), losos
zeleno lisnato povrće poput kelja, brokule i kupusnjača
orašasti plodovi, tofu i sjemenke
Kada je riječ o preporučenom unosu, konzervativne preporuke govore o 700 mg kalcija dnevno, dok dio stručnjaka preporučuje 1000 mg dnevno za muškarce u dobi od 50 do 70 godina, odnosno 1200 mg dnevno za žene u menopauzi, žene starije od 51 godine i muškarce starije od 71 godine.
Idealno je da se kalcij unosi putem prehrane. Ako prehrambeni unos padne ispod približno 800 mg dnevno, tada se prema smjernicama može razmotriti i suplementacija kalcijem kako bi se postigao adekvatan ukupni dnevni unos.
Vitamin D omogućuje učinkovitu apsorpciju kalcija iz probavnog sustava i sudjeluje u procesu mineralizacije kostiju. Bez odgovarajuće razine vitamina D u organizmu ni dovoljan unos kalcija ne može pomoći. Najvažniji prirodni izvori su:
umjereno (i oprezno) izlaganje kože sunčevoj svjetlosti, pri čemu se u koži pod utjecajem UVB zračenja sintetizira vitamin D3
masna riba poput lososa, skuše, haringe, sardina, tune i pastrve
Smjernice različitih endokrinoloških društava uglavnom preporučuju unos 800 – 2000 IJ vitamina D dnevno kod žena u postmenopauzi s osteoporozom. U prvim mjesecima liječenja često se primjenjuju više doze kako bi se postigla adekvatna koncentracija u krvi, dok se kasnije prelazi na doze održavanja između 800 i 1600 IJ dnevno. Kod izraženog nedostatka (25-OH vitamin D < 50 nmol/L) ponekad se primjenjuju i višestruko veće doze, nakon čega slijedi terapija održavanja. U praksi se doziranje uvijek prilagođava početnoj koncentraciji vitamina D i individualnom riziku pacijenta.
Adekvatan unos proteina također je važan jer proteini sudjeluju u izgradnji koštanog matriksa te pridonose očuvanju mišićne mase i snage. To je osobito važno u starijoj populaciji jer dobra mišićna funkcija doprinosi stabilnosti tijela i smanjenju rizika od padova. Istraživanja su pokazala da korekcija lošeg nutritivnog statusa, osobito nedovoljnog unosa proteina, kod pacijenata koji su pretrpjeli prijelom kuka može poboljšati daljnji klinički tijek bolesti i pridonijeti kraćem trajanju hospitalizacije.
Drugi važni nutrijenti uključuju vitamin K i magnezij. Vitamin K se nalazi u zelenom lisnatom povrću poput špinata, kelja, brokule, prokulica i raštike te sudjeluje u aktivaciji proteina uključenih u mineralizaciju kostiju. Magnezij je pak prisutan u orašastim plodovima, sjemenkama, cjelovitim žitaricama te povrću poput špinata, rajčice, krumpira i batata te sudjeluje u brojnim enzimskim reakcijama važnim za metabolizam kostiju.
Važno je naglasiti da se potrebe za nutrijentima ne mogu promatrati jednako kod svih pacijenata. Na prehrambene potrebe utječu dob, spol, funkcija bubrega, prisutne bolesti, lijekovi koje pacijent uzima i drugi čimbenici. Zbog toga prehrambene preporuke uvijek treba individualizirati.
Što ograničiti ili izbjegavati
Pušenje je jedan od čimbenika koji nepovoljno utječu na metabolizam kostiju. Ono može smanjiti razinu vitamina D i spolnih hormona te povećati oksidativni stres, što potiče razgradnju kostiju. Dugotrajno pušenje povezano je sa smanjenom mineralnom gustoćom kostiju i većim rizikom od prijeloma.
Visok unos soli također može biti nepovoljan jer natrij može povećati izlučivanje kalcija mokraćom. Najveći izvor natrija u suvremenoj prehrani često nije sol koja se dodaje tijekom kuhanja (iako i s njom treba biti racionalan te ju izbjegavati), nego industrijski prerađena hrana poput gotovih jela, pekarskih proizvoda, suhomesnatih proizvoda i različitih slanih grickalica.
Također, i alkohol je važno potpuno ukloniti ili ograničiti unos. Dugotrajna i prekomjerna konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom prijeloma, dijelom zbog smanjene apsorpcije kalcija, a dijelom zbog inherentno povećanog rizika od padova. Preporučuje se ograničiti unos na najviše dvije standardne jedinice dnevno.
Industrijski fosfatni aditivi, koji se često nalaze u gaziranim pićima i prerađenoj hrani, također mogu nepovoljno djelovati na metabolizam kostiju jer visok unos fosfora iz takvih izvoramože narušiti hormonalnu regulaciju metabolizma kostiju.
Umjesto zaključka
Nekoliko jednostavnih promjena može pomoći povećati unos nutrijenata važnih za zdravlje kostiju:
✓ umjesto gaziranih pića odabrati mlijeko ili napitke obogaćene kalcijem
✓ umjesto slatkih deserata izabrati jogurt s niskim udjelom masti + voće
✓ umjesto maslaca koristiti maslinovo ulje ili avokado
✓ umjesto bijele tjestenine birati integralnu
✓ umjesto čipsa i sličnih grickalica kao međuobrok uzeti orašaste plodove ili pečeni slanutak
✓ umjesto prženih ribljih proizvoda češće konzumirati pečenu ribu poput lososa ili tune, koji su dobar izvor proteina i vitamina D
Literatura
1. LeBoff MS, Greenspan SL, Insogna KL, Lewiecki EM, Saag KG, Singer AJ, Siris ES. The clinician's guide to prevention and treatment of osteoporosis. Osteoporos Int.2022. 33(10):2049-2102.
2. Gregson CL, Armstrong DJ, Avgerinou C, Bowden J, Cooper C, Douglas L, Edwards J, Gittoes NJL, Harvey NC, Kanis JA, Leyland S, Low R, McCloskey E, Moss K, Parker J, Paskins Z, Poole K, Reid DM, Stone M, Tomson J, Vine N, Compston J; National Osteoporosis Guideline Group (NOGG). The 2024 UK clinical guideline for the prevention and treatment of osteoporosis. Arch Osteoporos. 2025;20(1):119.
3. Kanis JA, Cooper C, Rizzoli R, Reginster JY; Scientific Advisory Board of the European Society for Clinical and Economic Aspects of Osteoporosis (ESCEO) and the Committees of Scientific Advisors and National Societies of the International Osteoporosis Foundation (IOF). European guidance for the diagnosis and management of osteoporosis in postmenopausal women. Osteoporos Int. 2019;30(1):3-44.
4. Vranešić Bender D, Giljević Z, Kušec V, Laktašić Žerjavić N, Bošnjak Pašić M, Vrdoljak E, i sur. Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih. Liječnički vjesnik. 2016;138(5–6):121–132.
5. Vitamini.hr Nutricionizam temeljen na dokazima. 2023. Prehranom protiv osteoporoze.
6. Teucher B, Fairweather-Tait S. Dietary sodium as a risk factor for osteoporosis: where is the evidence? Proc Nutr Soc. 2003;62(4):859-66.
7. Weng W, Li H, Zhu S. An overlooked bone metabolic disorder: Cigarette smoking-induced osteoporosis. Genes (Basel). 2022;13(5):806.
8. Bone health & osteoporosis foundation. Nutrition.
9. Cleveland Clinic. 2024. Food for your bones: How to follow the osteoporosis diet.
