Sindrom iritabilnog crijeva odnosno IBS (od eng. irritabile bowel syndrome) je poremećaj interakcije crijevo-mozak koji se očituje ponavljajućom boli u trbuhu povezanom s promjenama u pražnjenju stolice, u obliku zatvora, proljeva ili njihove kombinacije. Prema dijagnostičkim kriterijima, IBS dijelimo u 4 podtipa: IBS-C, gdje je predominantna konstipacija odnosno zatvor, IBS-D gdje je predominantna dijareja, IBS-M gdje se izmjenjuju faze konstipacije i proljeva te IBS-U, neklasificirani IBS.
Više od 80 % osoba s IBS-om navodi simptome povezane s hranom, osobito nakon konzumacije fermentabilnih ugljikohidrata i masti. Hrana može izazvati simptome IBS-a različitim mehanizmima. Oni uključuju primarne učinke, primjerice osmotske, kemijske, imunološke, mehaničke ili neuroendokrine, te sekundarne učinke, poput stvaranja produkata fermentacije, promjene pH-vrijednosti crijevnog sadržaja i utjecaja na crijevnu mikrobiotu.
Stoga se kao prvi korak preporučuje uspostaviti redoviti ritam prehrane s tri manja obroka dnevno, bez preskakanja obroka i kasnog jedenja, uz ograničavanje alkohola, kofeina i gaziranih pića te masne, pržene i teško probavljive hrane. Važno je unositi dovoljno tekućine, ponajprije vode i napitaka bez kofeina, svježe voće ograničiti na približno tri porcije dnevno te jesti polako i dobro žvakati. Korisno je istodobno održavati redovitu tjelesnu aktivnost, uključiti tehnike opuštanja te voditi dnevnik prehrane i simptoma.
Što prvo promijeniti u prehrani kod IBS-a?
Preporuka | Kako to izgleda u praksi? |
Jedite redovito | Birajte redovite, manje obroke umjesto velikih i neredovitih obroka. |
Pijte dovoljno tekućine | Tijekom dana osigurajte odgovarajući unos tekućine. |
Ograničite alkohol | Smanjite količinu i učestalost konzumacije alkoholnih pića. |
Smanjite kofein | Ograničite kavu i druge napitke koji sadrže kofein. |
Smanjite gazirana pića | Gazirana pića kod nekih osoba mogu dodatno pogoršavati probavne tegobe. |
Ograničite masnu hranu | Smanjite vrlo masne obroke i namirnice bogate mastima. |
Napomena: Ove jednostavnije prehrambene prilagodbe predstavljaju prvu liniju prehrambenog pristupa IBS-u. Ako nisu dovoljne za kontrolu simptoma, može se razmotriti strukturiraniji pristup, poput prehrane s niskim udjelom FODMAP-a.
Izvor: Whelan K, Ford AC, Burton-Murray H, Staudacher HM. Dietary management of irritable bowel syndrome: considerations, challenges, and solutions. Lancet Gastroenterol Hepatol. 2024;9(12):1147–1161. doi:10.1016/S2468-1253(24)00238-3.
Ako navedene opće prehrambene mjere ne dovedu do zadovoljavajućeg poboljšanja simptoma, kao sljedeći korak može se razmotriti prehrana s niskim udjelom FODMAP-a. Što je FODMAP? FODMAP je akronim koji označava fermentabilne oligosaharide, disaharide, monosaharide i poliole, odnosno kratkolančane ugljikohidrate koji se slabo apsorbiraju u tankom crijevu te potom fermentiraju djelovanjem bakterija u debelom crijevu. Njihov osmotski učinak povećava količinu vode u crijevnom lumenu, dok bakterijska fermentacija dovodi do stvaranja plinova i kratkolančanih masnih kiselina, što može uzrokovati rastezanje crijeva. Kod osoba s visceralnom preosjetljivošću takvo rastezanje može potaknuti ili pogoršati tipične simptome IBS-a, poput nadutosti, bolova, grčeva u trbuhu te proljeva. Zbog toga se prehrana s niskim udjelom FODMAP-a u smjernicama smatra pristupom druge linije, odnosno opcijom za pacijente kod kojih jednostavnije prehrambene prilagodbe nisu bile dovoljne.
Pritom prehrana s niskim udjelom FODMAP-a nije jednako učinkovita kod svih osoba s IBS-om, a zasad ne postoje pouzdani klinički pokazatelji na temelju kojih bi se unaprijed moglo odrediti tko će na nju dobro odgovoriti. Zbog toga se njezina korist procjenjuje individualno, kroz praćenje simptoma tijekom početne restrikcije te naknadnog postupnog vraćanja pojedinih FODMAP namirnica u prehranu.
Kako to izgleda u praksi? Niski FODMAP pristup provodi se kroz tri faze. U prvoj, restrikcijskoj fazi tijekom otprilike četiri do šest tjedana ograničava se unos FODMAP-a kako bi se procijenilo dolazi li do smanjenja simptoma. Nakon toga slijedi faza ponovnog uvođenja, tijekom koje se pojedine namirnice postupno vraćaju u prehranu kako bi se procijenila individualna tolerancija i utvrdilo koje skupine ili namirnice doista izazivaju tegobe.
Naime, cilj prehrane s niskim udjelom FODMAP-a nije trajno izbacivanje svih FODMAP namirnica. Pojedini FODMAP-i imaju prebiotička svojstva jer njihovom fermentacijom nastaju kratkolančane masne kiseline, zbog čega se nakon početne restriktivne faze preporučuje postupno ponovno uvoditi pojedine skupine namirnica i utvrditi količinu koju osoba može podnositi bez pojave značajnih simptoma. Dugotrajna i nepotrebno stroga restrikcija može smanjiti raznolikost prehrane i dovesti do nedostatnog unosa pojedinih nutrijenata, zbog čega se stroga eliminacijska faza ne bi trebala provoditi dugoročno.
Treća faza je stoga personalizacija prehrane. Na temelju rezultata prethodnog ponovnog uvođenja oblikuje se dugoročna prehrana u kojoj se FODMAP-i koje osoba dobro podnosi ponovno uključuju, dok se ograničavaju prvenstveno one namirnice koji izazivaju simptome. Upravo zbog potrebe za pravilnim ponovnim uvođenjem namirnica i izbjegavanjem nepotrebne restrikcije jako je važno stručno nutricionističko, odnosno dijetetičko vođenje pacijenta, osobito kod složenijih prehrambenih intervencija.
Zaključno, prehrana s niskim udjelom FODMAP-a može biti koristan pristup kod pacijenata s IBS-om kod kojih osnovne prehrambene mjere nisu dovele do zadovoljavajućeg smanjenja simptoma. Međutim, nije riječ o prehrani koju treba trajno provoditi u strogo restriktivnom obliku, nego o postupnom procesu kojim se nakon početnog ograničavanja FODMAP-a utvrđuje individualna tolerancija pojedinih namirnica i oblikuje što raznovrsnija dugoročna prehrana. Cilj stoga nije izbaciti što veći broj namirnica, nego pronaći najmanju potrebnu razinu ograničenja kojom se simptomi mogu držati pod kontrolom, po mogućnosti uz stručno dijetetičko vođenje.
Praktični pregled FODMAP namirnica
Namirnice s visokim udjelom FODMAP-a | Alternative s niskim udjelom FODMAP-a | |
Povrće | Artičoka, šparoge, karfiol, češnjak, zeleni grašak, gljive, luk, šećerni grašak | Patlidžan, zelene mahune, zelena paprika, mrkva, krastavac, zelena salata, krumpir, tikvica |
Voće | Jabuke, sok od jabuke, trešnje, sušeno voće, mango, nektarine, breskve, kruške, šljive, lubenica | Dinja, zeleni kivi, mandarina, naranča, ananas |
Mliječni proizvodi i alternative | Kravlje mlijeko, sladoled, sojino mlijeko (od cijelog zrna soje), zaslađeno kondenzirano mlijeko, jogurt | Bademovo mlijeko, brie/camembert, feta, tvrdi sirevi, mlijeko bez laktoze, sojino mlijeko (od sojinih proteina) |
Izvori bjelančevina | Većina mahunarki, neke marinirane vrste mesa/peradi/plodova mora, neki prerađeni mesni proizvodi | Jaja, čvrsti tofu, obično kuhano ili pečeno meso/perad/plodovi mora bez dodataka |
Kruh i žitarice | Kruh, žitarice za doručak, keksi i grickalice na bazi pšenice, raži ili ječma | Kukuruzne pahuljice, zob, pahuljice od kvinoje, tjestenina od kvinoje/riže/kukuruza, obični rižini krekeri, sourdough kruh od pira, kruh bez pšenice/raži/ječma |
Šećeri, sladila i slatkiši | Visokofruktozni kukuruzni sirup, med, slatkiši bez šećera | Tamna čokolada, javorov sirup, sirup od rižinog slada, konzumni šećer |
Orašasti plodovi i sjemenke | Indijski oraščići, pistacije | Makadamija, kikiriki, sjemenke bundeve, orasi |
Napomena: Ovo nije popis namirnica koje svaka osoba s IBS-om mora trajno izbjegavati. Količina može biti važna, a neke se namirnice mogu dobro podnositi u manjim porcijama. Restrikcijska faza prehrane s niskim udjelom FODMAP-a predviđena je približno 4–6 tjedana, nakon čega se izbjegavane namirnice postupno ponovno uvode radi utvrđivanja individualne tolerancije. Prehranu s niskim udjelom FODMAP-a preporučuje se provoditi uz stručno dijetetičko odnosno nutricionističko vođenje kako bi se osigurala odgovarajuća nutritivna vrijednost prehrane i izbjegla nepotrebna dugotrajna ograničenja. Popis namirnica nije kompletan.
Izvor: Monash University. About FODMAPs and IBS [Internet]. Melbourne: Monash University; [pristupljeno 6. kolovoza 2026.]. Dostupno na: https://www.monashfodmap.com/about-fodmap-and-ibs/
Literatura:
Rome Foundation. Rome IV criteria [Internet]. Raleigh (NC): Rome Foundation; [pristupljeno 4. kolovoza 2026.]. Dostupno na: https://theromefoundation.org/rome-iv/rome-iv-criteria/
Vasant DH, Paine PA, Black CJ, Houghton LA, Everitt HA, Corsetti M, i sur. British Society of Gastroenterology guidelines on the management of irritable bowel syndrome. Gut. 2021;70(7):1214–1240.
British Dietetic Association. Irritable bowel syndrome (IBS) and diet [Internet]. Birmingham: British Dietetic Association; 2022 [pristupljeno 4. kolovoza 2026.]. Dostupno na: https://www.bda.uk.com/resource/irritable-bowel-syndrome-diet.html
Daley SF, Syed K, Goldin J. The Low-FODMAP diet in clinical practice: Evidence-based indications, implementation, and interprofessional care. U: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; Ažurirano 31. siječnja 2026.
Whelan K, Ford AC, Burton-Murray H, Staudacher HM. Dietary management of irritable bowel syndrome: considerations, challenges, and solutions. Lancet Gastroenterol Hepatol. 2024;9(12):1147–1161.
Barrett JS, Gibson PR. Fermentable oligosaccharides, disaccharides, monosaccharides and polyols (FODMAPs) and nonallergic food intolerance: FODMAPs or food chemicals? Ther Adv Gastroenterol. 2012;5(4):261–268.
Monash University. About FODMAPs and IBS [Internet]. Melbourne: Monash University; [pristupljeno 6. kolovoza 2026.]. Dostupno na: https://www.monashfodmap.com/about-fodmap-and-ibs/
