Kolelitijaza označava postojanje jednog ili više žučnih kamenaca u žučnom mjehuru.
Oni najčešće ne uzrokuju nikakve simptome, no ukoliko spriječe protok žuči iz žučnog mjehura dolazi do akutne upale stijenke žučnog mjehura (kolecistitisa). To je stanje karakterizirano jakim i stalnim bolovima u trbuhu, groznicom i mučninom.
Pokazano je da je nastanak žučnih kamenaca posredovan utjecajem genetskih faktora, životnog stila te obrazaca prehrane. Također, prisutnost određenih bolesti i zdravstvenih stanja poput dislipidemije, poremećenih vrijednosti kolesterola, inzulinske rezistencije te pretilosti pridonose povećanoj incidenciji formiranja žučnih kamenaca. Najzastupljenija vrsta kamenca su kolesterolski kamenci (>85 % slučajeva) najčešće uzrokovani prezasićenošću žuči kolesterolom. Druga dva najčešća tipa su crni pigmentni (alkoholizam, kronična hemoliza i starija životna dob) te smeđi pigmentni (nastaju tijekom infekcija, infestacije parazitima i upala).
S obzirom da su kolesterolski kamenci najzastupljeniji, prehranu je bitno temeljiti na namirnicama koje će doprinijeti smanjenju kolesterola u organizmu. Stoga se prvenstveno preporučuje prehrana bogata vlaknima i nezasićenim masnim kiselinama. Namirnice bogate vlaknima su pokazale protektivni učinak na formiranje kamenaca, posebice u osoba sa prekomjernom tjelesnom masom te u osoba starije životne dobi. Naime, bakterije prirodno prisutne u crijevima proizvode tzv. sekundarne žučne soli za koje je pokazano da nakon crijevne apsorpcije, u jetri mogu pridonijeti zasićivanju žuči kolesterolom. Unoseći prehrambena vlakna potiče se crijevna peristaltika i time smanjuje vrijeme naseljavanja bakterija u kolonu. Taj učinak na bakterije stoga može pridonijeti smanjenju formiranja kolesterolskih kamenaca.
Dobar izvor vlakana su:
voće: kivi (3 g/100 g), kruška, jabuka sa korom
povrće: gorka dinja (16,6 g/100 g), kuhani grašak, brokula
žitarice: ječam (17 g/100 g), pšenica
orašasti plodovi: sjemenke lana (22 g/100 g), bademi, sezam
leguminoze poput soje (15 g/100 g)
Nadalje, svakako je preporuka prehranom unositi dovoljne količine omega-3 masnih kiselina koje, osim što smanjuju trigliceride u krvi, pokazuju i pozitivan učinak na smanjivanje vrijednosti ne-HDL kolesterola, odnosno zbroja svih nepoželjnih vrsta kolesterola.
Dobar izvor omega 3 masnih kiselina su:
riba (losos, skuša, tuna, sardine)
orašasti plodovi i sjemenke (sjemenke lana, chia sjemenke, orasi)
Voće i povrće bi trebalo u umjerenim količinama biti dio većine obroka, posebice ono sa većim udjelom vlakana, nezasićenih masnih kiselina (avokado, edamame) i vitamina C. Naime, pokazano je da postoji korelacija između manjka vitamina C i povećanog formiranja kolesterolskih kamenaca. Razlog tomu je što manjak vitamina C u jetri dovodi do smanjene pretvorbe kolesterola u žučne soli. Time žuč postaje prekomjerno zasićena kolesterolom što posljedično dovodi do taloženja kolesterola i formiranja kamenaca.
Voće i povrće bogato vitaminom C su:
agrumi, kivi, jagode
crvena i zelena paprika
brokula
Što se tiče unosa kofeina i konzumacije alkoholnih pića, istraživanja pokazuju da umjereni unos smanjuje rizik od formiranja žučnih kamenaca.
S druge strane, čimbenici koji utječu na formiranje žučnih kamenaca te pojave žučnih kolika su konzumacija teške, masne i začinjene hrane koja intenzivnije stimulira otpuštanje žuči i time povećava vjerojatnost pojave spazama i boli.
Stoga se preporučuje izbjegavati konzumaciju ''fast food'' hrane poput prženih krumpirića, pizze i burgera te ograničiti unos hrane bogate zasićenim masnim kiselinama (pekarski proizvodi, grickalice, crveno meso, punomasno mlijeko, sir, maslac). Iako točan mehanizam utjecaja masnih kiselina iz prehrambenih namirnica na stvaranje kamenaca nije u potpunosti razjašnjen, smatra se da se temelji na utjecaju na motilitet žučnog mjehura te na zasićenju žuči kolesterolom.
Sličan učinak na koncentriranje žuči kolesterolom imaju i namirnice bogate rafiniranim ugljikohidratima (slatkiši, zaslađeni sokovi, energetska pića, bijeli kruh i tjestenina, bijela riža).
Na kraju, savjetuje se izbjegavati ekstreme u prehrani poput visokokalorijske ili niskokalorijske prehrane i dugotrajnog posta te jesti češće, ali manje obroke.
S obzirom da je prehrana čimbenik na koji možemo utjecati kako bi smo u određenoj mjeri prevenirali nastanak kamenaca, od velike je važnosti uz regulaciju tjelesne težine i umjerenu fizičku aktivnost, u svoje obroke uključiti namirnice koje mogu smanjiti pojavnost žučnih kamenaca, a izbjegavati ili ograničiti unos onih koje pogoršavaju samu bolest.
Sadeghi A, Raissi-Dehkordi N, Hekmatdoost A, Ghorbani M, Rastegar R, Zali MR, Raissi-Dehkordi N, Yari Z. The Association Between Dietary Protein Intake and Gallstone Disease: A Case-Control Study. Gastroenterol Res Pract. 2025 Nov 20;2025:7362453
Tehrani AN, Saadati S, Yari Z, Salehpour A, Sadeghi A, Daftari G, Ghorbani M, Hekmatdoost A. Dietary fiber intake and risk of gallstone: a case-control study. BMC Gastroenterol. 2023 Apr 11;23(1):119
Dhingra D, Michael M, Rajput H, Patil RT. Dietary fibre in foods: a review. J Food Sci Technol. 2012 Jun;49(3):255-66
Sun Q, Gao N, Xia W. Association between omega-3/6 fatty acids and cholelithiasis: A mendelian randomization study. Front Nutr. 2022 Sep 23;9:964805
Walcher T, Haenle MM, Kron M, Hay B, Mason RA, Walcher D, Steinbach G, Kern P, Piechotowski I, Adler G, Boehm BO, Koenig W, Kratzer W; EMIL study group. Vitamin C supplement use may protect against gallstones: an observational study on a randomly selected population. BMC Gastroenterol. 2009 Oct 8;9:74
Andaç Öztürk S, Yaman M. Investigation of bioaccessibility of vitamin C in various fruits and vegetables under in vitro gastrointestinal digestion system. Food Measure. 2022;16(5):3735–42
Wang T, Zhang X, Zhou N, Shen Y, Li B, Chen BE, Li X. Association Between Omega-3 Fatty Acid Intake and Dyslipidemia: A Continuous Dose-Response Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. J Am Heart Assoc. 2023 Jun 6;12(11):e029512
Di Ciaula A, Wang DQ, Portincasa P. An update on the pathogenesis of cholesterol gallstone disease. Curr Opin Gastroenterol. 2018 Mar;34(2):71-80
